1260.
Izgled
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vjekovi: | 12. vijek – 13. vijek – 14. vijek |
| Decenija: | 1230-e 1240-e 1250-e – 1260-e – 1270-e 1280-e 1290-e |
| Godine: | 1257 1258 1259 – 1260 – 1261 1262 1263 |
| Gregorijanski | 1260.. (MCCLX) |
| Ab urbe condita | 2013. |
| Islamski | 658–659. |
| Iranski | 638–639. |
| Hebrejski | 5020–5021. |
| Bizantski | 6768–6769. |
| Koptski | 976–977. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1315–1316. |
| • Shaka Samvat | 1182–1183. |
| • Kali Yuga | 4361–4362. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3896–3897. |
| • 60 godina | Yang Metal Majmun (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11260. |
| Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1260 (MCCLX) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru (1 januar/siječnja).
- 9. 1. - Japan Kamakura perioda: japanski Umirovljeni car Go-Saga je iznudio abdikaciju svog sina Go-Fukakuse u korist njegovog mlađeg brata Kameyame (do 1274).
- 24. 1. - Mongolske invazije Levanta, Opsada Alepa: Hulagu, u savezu sa Jermenima i krstašima, zauzima varoš nakon šest dana opsade, a citadela pada 25. 2.. Nehrišćani su masakrirani ili prodati u roblje. Emir Alepa An-Nasir Yusuf se nalazi u svom drugom centru, Damasku, odakle beži u Gazu.
- 26. 2. - Bihać se spominje u povelji ugarskog kralja.
- februar/mart - Nikifor II zamenjuje Arsenija Avtorijana kao vaseljenski patrijarh u Nikeji (Arsenije se vraća dogodine).

- 1. 3. - Mongolske invazije Levanta: Kitbuqini Mongoli, sa Hetumom I od Kiličke Armenije i Bohemondom VI od Antiohije, ušli su u Damask.
- Mongoli zatim upadaju u Palestinu.
- Ajubid An-Nasir Yusuf, nekadašnji emir Alepa i Damaska je pobegao u Gazu, nije pušten u Egipat, na kraju su ga njegovi ljudi izručili Mongolima.
- Grof Sidona Julian Grenier je opljačkao, sada mongolsku, dolinu Bekaa; ubio je Kitbuqinog nećaka, na šta su Mongoli opustišili Sidon i okolinu.
- 7. 4. - Mongoli zauzimaju Mayyafariqin (Silvan kod Diyarbakira) nakon duže opsade, tokom koje je došlo do kanibalizma. Ajubidski emir Al-Kamil Muhammad je ubijen.
- 15. 4. (ili maj) - Kublaj-kan je proglašen za velikog hana na kurultaju u Xanaduu, nasuprot mlađeg brata Arigbeha (Ariq Böke) u Karakorumu; Kublaja podržava manji deo porodice i hansko kinesko osoblje - počinje Toluidski građanski rat.
- Drogön Chögyal Phagpa, vođa tibetanske budističke škole Sakya, prvi je kojeg je Kublaj postavio na položaj Carskog učitelja.
- maj? - Mihajlo VIII Paleolog je u Trakiji: zauzeo je Selimvriju, neuspešno je opsedao Galatu kao uvod u napad na latinski Carigrad. U avgustu je dogovoreno jednogodišnje primirje.
- 23. 5. - Generalni kapitol franjevačkog reda u Narbonu: usvojena je Bonaventurina konstitucija.
- 13. 7. - Livonski križarski rat, Bitka kod Durbe: Samogiti su potukli Teutonske i Livonske vitezove, poginuli su i livonski majstor i pruski maršal. Dolazi do Velikog pruskog ustanka, koji je konačno ugušen tek 1274. Litvanski vladar Mindaugas je raskinuo savez sa Teutoncima, možda se vratio paganizmu.
- jul - Bitka kod Kressenbrunna (Donja Austrija) - češka pobeda (Otakar II Pšemisl) nad Ugrima Bele IV. - Otakar je potvđen kao vojvoda Štajerske, dogovoren je bračni savez, između ugarskog princa Bele i Otokarove nećake Kunigunde;[1]
- u mađarskoj vojsci su i čete bosanskog bana Prijezde, srpskog kralja Uroša i zapadnog bugarskog despota Jakova Svetoslava.[2]
- leto - Hulagu je tokom leta povukao glavninu vojske iz Sirije na severozapad Irana, zatim odlazi u Mongoliju da učestvuje u sukobu za nasleđe (podržava Kublaja).
- jul-avgust - Egipatska mamelučka vojska je ušla u Palestinu, imaju dozvolu priobalnih krstaša da pređu preko njihove teritorije.
- 3. 9. - Bitka kod Ajn Džaluta, u istočnoj Galileji - mamelučka pobeda nad Mongolima - njihov jedini neosvećeni poraz, sprečeno osvajanje Egipta. Mameluci trenutno vladaju celom Sirijom (8-og su ušli u Damask, početkom oktobra u Alep).
- 4. 9. - Gvelfi i Gibelini, Bitka kod Montapertija u Toskani: malobrojniji sijenski gibelini su potukli firentinske gvelfe.
- 10 - 23. 9. - Kastiljanci su nakratko zauzeli marinidski grad Salé u Maroku, u vreme ramazanskog bajrama - velika pljačka i ubijanje, 3.000 odvedeno u roblje.
- 24. 10. - Posvećena Katedrala u Chartresu, u prisustvu kralja Luja IX.
- 24. 10. - Ubijen mamelučki sultan Saif ad-Din Qutuz, nasleđuje ga ubica Baibars (do 1277). On učvršćuje mamelučku državu, koja postaje dominantna u istočnom Mediteranu.
- novembar - Hulagu je poslao u Siriju vojsku pod Baidurom: nakratko su povratili Alep.
- 10. 12. - Prva bitka kod Homsa: muslimanska koalicija je porazila mongolsku vojsku. Bajbars kasnije povraća Damask i Alep, gde su se neki mameluci pokušali osamostaliti (Sangar al-Halabi u Damasku, poražen u januaru). Granica mongolskog Ilhanata je na Eufratu.
- Prvi put se spominju Dobrota (Dabrathum), Stari Jankovci.
- Hrvatska:
- Kovanje slavonskog banovca prelazi iz Pakraca u Zagreb - prvo u donjem gradu (denarii zagrabienses), zatim u gornjem na brdu Gradcu (denarii grechenses).[3]
- c. Neizravni porez, dobit komore (lucrum camerae, cambium monetagium), u kome su tri stara novca zamjenjivana za dva nova, zamjenjen je oko ove godine za izravni porez od sedam dinara (collecta septem denariorum).[4]
- Izgleda da je umro slavonski ban Stjepan Gut-Keled; kralj Bela prebacuje starijeg sina Stjepana sa časti hercega Slavonije na hercega Erdelja i "gospodara Kumana", ima upravu i u Vukovskoj i Srijemskoj županiji; mlađi sin Bela, tj. kraljica Marija u njegovo ime, postaje herceg Slavonije; slavonski ban 1261-67 biti će sadašnji palatin Ronald.[5]
- Klarise u Zadru.
- c. Pećki manastir: oslikana je crkva svetih Apostola, najstariji deo kompleksa.
- c. Podignuta crkva Svete Trojice u Sopoćanima, zadužbina kralja Uroša - trobrodna građevina je značajna za kasnije graditeljstvo.[6]
- Nikejski komandant Aleksije Strategopul je poražen i zarobljen od Epiraca i italijanskih plaćenika.
- 1259-60 - Braća Niccolò i Maffeo Polo su otišli iz Carigrada u Sudak na Krimu, što je početak dugog putovanja na istok (na Kublajev dvor stižu 1266).
- c. Augustin Kažotić, dominikanac, zagrebački biskup, blaženik († 1323)
- c. Guillaume de Nogaret, francuski državnik († 1313)
- c. Meister Eckhart, dominikanac, filozof, mistik († 1328)
- c. Maksim Planud, vizantijski polihistor († 1305)
- 1260-65 - Matija III Čak, mađarski oligarh († 1321)
- 6. 1. - Ibn al-Abbar, pjesnik, diplmat, učenjak hadisa (* 1199)
- 28. 4. - Lucio Modestini, osnivač Trećeg reda sv. Franje, blaženik (* ca. 1180)
- 3. 9. - Kitbuqa, mongolski komandant
- 7. 10. - Albrecht I., vojvoda Saske (* ca. 1175)
- 24. 10. - Saif ad-Din Qutuz, mamelučki sultan (
- Brian Ua Neill, veliki kralj Irske
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
