Mjere EU-a za prevladavanje energetske krize

Mjere EU-a za pomoć državama članicama

Zbog krize na Bliskom istoku 2026. cijene energije iz fosilnih goriva naglo rastu, što utječe i na naša gospodarstva. Europska komisija zbog toga poduzima hitne mjere kako bi države članice poduprle potrošače i poduzeća, uključujući najranjivije skupine i najteže pogođene sektore.

Zahvaljujući programu EU-a za čistu energiju, kojem doprinose mjere iz plana REPowerEU, sigurnost opskrbe energijom u EU u ovom trenutku nije upitna. EU kontinuirano radi na smanjenju svoje ovisnosti o fosilnim gorivima, a time i jačanju otpornosti svojeg energetskog sustava.

Otpornost usred globalne krize

Zajedničkim snagama očuvali smo otpornost europskog energetskog sustava unatoč poremećajima na globalnom tržištu. Diversifikacijom opskrbe plinom i naftom, stvaranjem strateških rezervi i povećanjem kapaciteta za uvoz UPP-a osigurali smo si opskrbu energijom. Međutim, globalni porast cijena i dalje je problem.

AccelerateEU: Komisijin paket instrumenata za hitnu pomoć europskim kućanstvima i industriji

Komisija je u travnju 2026. na visoke cijene odgovorila prijedlogom paketa AccelerateEU za:

bolju koordinaciju na razini EU-a, kao i među dobavljačima energije i partnerskim zemljama
potporu državama članicama u zaštiti potrošača i poduzeća od visokih cijena energije
kontinuirano smanjivanje ovisnosti o nafti i plinu
promicanje elektrifikacije i čiste energije proizvedene u Europi
poticanje javnih i privatnih ulaganja

Za potporu tim ciljevima Komisija je spremna s Međunarodnom agencijom za energiju koordinirati dosad najveće puštanje zaliha nafte u promet i uz pomoć posebne radne skupine za energetsku uniju pomno pratiti energetska tržišta.

U paketu AccelerateEU predlaže se i uvođenje privremenih i ciljanih mjera, kao što je državna potpora za gospodarske sektore koji su najizloženiji naglom porastu cijena. Privremeni okvir za državne potpore donesen je za ublažavanje posljedica krize na najpogođenije gospodarske sektore, među ostalim poljoprivredu, ribarstvo, promet i energetski intenzivnu industriju. Bit će na snazi do 31. prosinca 2026.

Uspostavit će se nova Promatračka skupina za gorivo, koja će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva namijenjenih uporabi u prometu u EU-u. Tako će se moći brzo utvrditi eventualne nestašice i, u slučaju hitnog puštanja zaliha u promet, osigurati uravnotežena distribucija goriva.

Kad je riječ o zaštiti kućanstava i poduzeća od porasta cijena, države članice mogle bi uspostaviti programe dohodovne potpore, energetske vaučere i programe socijalnog leasinga te za ranjiva kućanstva smanjiti poreze na električnu energiju.

Saznajte više o paketu AccelerateEU

Sigurnost opskrbe u EU-u trenutno nije upitna. Plinom i naftom, uključujući dizelsko i mlazno gorivo, opskrbljujemo se s raznih globalnih tržišta. EU je s prekomjernog oslanjanja na jednog dobavljača uspješno prešao na kombinaciju opskrbe plinovodima i UPP-om iz cijelog svijeta.

Ulaganja u čistu energiju i infrastrukturu

EU ubrzava razvoj infrastrukture i tehnologija čiste energije kako bi osigurao priuštivu energiju i energetsku neovisnost. Glavne inicijative uključuju:

Paket mjera za europske mreže, koji omogućuje učinkovit prekogranični protok električne i integrira jeftiniju i čišću energiju
promicanje energetskih magistrala – prioritetnih projekata za ispunjavanje infrastrukturnih potreba, kao što je energetski otok Bornholm
izradu akcijskog plana za elektrifikaciju do ljeta 2026. kako bi se poduprla elektrifikacija industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.

Prekogranični energetski projekti u području energetske sigurnosti i konkurentnosti 2025. i 2026. primit će ukupnu potporu od gotovo 2 milijarde EUR bespovratnih sredstava.

Ubrzavanje energetske tranzicije

Udio energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije od 71 %
u proizvodnji električne energije 2024., u odnosu na 63 % prije posljednje krize

Kako bi se ubrzala energetska tranzicija, Komisija će pomoći državama članicama da uz mobiliziranje prihvatnih ulaganja za tranziciju na što bolje iskoriste i financijska sredstva EU-a.

Modernizira se i EU-ov sustav trgovanja emisijama kako bi se dodatno smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju.

povećanje rezerve za stabilnost tržišta radi smanjenja nestabilnosti cijena
dodjela 30 milijardi eura u okviru instrumenta ETS-a za poticanje ulaganja za projekte industrijske dekarbonizacije
potpora državama članicama s nižim dohotkom u obliku zajamčenog pristupa sredstvima

Dosadašnje mjere EU-a za prevladavanje energetske krize

Nakon što je Rusija 2022. uzrokovala energetsku krizu, EU je zajedničkim snagama osigurao opskrbu energijom, stabilizirao cijene i ubrzao prelazak na čistu energiju. Europa je otada smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i dalje radi na priuštivosti i pristupačnosti energije za kućanstva i poduzeća.

Saznajte više o mjerama i rezultatima EU-a u području energetike.

Česta pitanja

Odakle dobivamo energiju?

Energija koju trošimo u svojim domovima potječe iz različitih izvora, iz EU-a i šire.

Saznajte više o proizvodnji energije u EU-u i o uvozu energije u EU.

Zašto cijene rastu?

Cijene fosilnih goriva i troškovi uvoza rastu zbog sukoba na Bliskom istoku. Budući da se EU i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvezena fosilna goriva, u slučaju cjenovnih šokova u svijetu odmah porastu i troškovi na našem tržištu. EU je dobro pripremljen za volatilnost na globalnim tržištima, ali svejedno pojačava i kratkoročne i dugoročne mjere.

Kako EU podupire građane koji se suočavaju s visokim troškovima energije?

Komisija je 2025. donijela Akcijski plan za priuštivu energiju, koji sadržava konkretne kratkoročne i strukturne mjere za sniženje računa za električnu energiju, smanjenje izloženosti cjenovnim šokovima i zaštitu potrošača. Ključan je dio tog akcijskog plana Energetski paket za građane, u kojem su utvrđene konkretne mjere za smanjenje računa, zaštitu potrošača i borbu protiv energetskog siromaštva koje olakšavaju:

prelazak na jeftinije opskrbljivače energijom, čime bi potrošači uštedjeli prosječno 150 eura godišnje
smanjenje poreza i pristojbi na račune za električnu energiju, čime bi kućanstva uštedjela prosječno 200 eura godišnje
pružanje transparentnijih informacija o računima i ugovorima za energiju, na temelju kojih potrošači mogu donositi informiranije odluke.

Države članice potiču se da pomognu ranjivim potrošačima ciljanom dohodovnom potporom, energetskim vaučerima i smanjenjem poreza na energiju. Također bi trebale iskoristiti postojeća pravila te zaštititi ranjive potrošače od isključivanja iz opskrbe energijom.

Kako EU planira zaštititi kućanstva i poduzeća koja se suočavaju s energetskom krizom?

Mjere koje EU planira odnose se na:

pouzdanu koordinaciju među državama članicama, na primjer u punjenju skladišta plina kako bi se spriječio istodobni ulazak više zemalja na tržište, kao i u koordiniranom ispuštanju zaliha
bolju zaštitu ranjivih kućanstava i sektora od visokih cijena energije i novi privremeni okvir za državne potpore
smanjenje potražnje uz potpuno poštovanje slobodnog izbora potrošača, kao što su obnova zgrada ili obnova opreme u industrijskim operacijama.

Hoće li ponestajati energije?

Sigurnost opskrbe u EU-u trenutno nije upitna. Plinom i naftom, uključujući dizelsko i mlazno gorivo, opskrbljujemo se s raznih globalnih tržišta. EU je s prekomjernog oslanjanja na jednog dobavljača uspješno prešao na kombinaciju opskrbe plinovodima i UPP-om iz cijelog svijeta.

Kako ulaganja EU-a u obnovljive izvore energije ublažavaju učinak globalne energetske krize u Europi?

Na visoke troškove energije u Europi znatno utječe njezina ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Povećanjem količine i ponude obnovljivih izvora energije doprinijelo bi se smanjenju troškova opskrbe energijom i cijena energije za industrijske i privatne kupce. Cijene energije u državama članicama s visokim udjelom energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije općenito su niže od prosjeka EU-a. EU je od 2021. uspio znatno proširiti svoje kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se udio energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora električne energije do 2025. povećao s 36 % na 48 %. Zajedno s nuklearnim izvorima više od 70 % naše električne energije sada se proizvodi iz niskougljičnih izvora energije.

Što EU poduzima kako energetska poduzeća ne bi naplaćivala prekomjerne naknade?

EU aktivno regulira energetska tržišta kako bi spriječio nepošteno određivanje cijena, zlouporabu tržišta i praksu zbog koje bi potrošači više nego što bi trebali. Uredba o cjelovitosti i transparentnosti energetskog tržišta (REMIT) glavni je instrument politike EU-a za zaštitu građana i poduzeća EU-a od zlouporabe energetskog tržišta. Njome se sprečava manipuliranje tržištem tako što se propisuje izvješćivanje o transakcijama, utvrđuje okvir za praćenje cijena i regulatornim tijelima omogućuje istraživanje i sankcioniranje povreda kao što je trgovanje na temelju povlaštenih informacija.

U Komunikaciji AccelerateEU Komisija je potvrdila da države članice mogu poduzeti i mjere za oporezivanje neočekivane dobiti kako bi osigurale socijalnu pravednost; Komisija će poštovati odluke država članica i ocijeniti te nacionalne mjere i njihov učinak na jedinstveno tržište.

Koja prava imam u slučaju otkazivanja leta ili godišnjeg odmora?

Ako zračni prijevoznik zbog povećanja cijena goriva otkaže ili modificira let koji ste već rezervirali, zaštićeni ste pravilima EU-a.

Ako vam je otkazan let iz EU-a ili u EU, imate pravo na zamjensku rezervaciju ili povrat novca.
Ako je do otkazivanja došlo manje od 14 dana prije leta, imate pravo i na naknadu.
Više informacija o pravima putnika
Kad je riječ o paket-aranžmanima, putničke agencije mogu nakon izvršenog plaćanja povećati cijenu odmora najviše 8 %, ali samo ako je to opravdano i ako vas o tome obavijeste najkasnije 20 dana prije polaska. Ako cijenu povećaju za više od 8 %, imate pravo otkazati odmor.
Više informacija o paket-aranžmanima

Kako EU štiti putnike ako nestašica mlaznog goriva poremeti planove putovanja?

U EU-u trenutno nema nestašice mlaznog goriva. EU-u je prioritet zračnim prijevoznicima zajamčiti gorivo koje im je potrebno.

Ako im je let otkazan u zadnji trenutak zbog nestašice mlaznog goriva, putnici imaju pravo na povrat novca, preusmjeravanje ili povratak, pomoć u zračnoj luci i naknadu. Zračni prijevoznici izuzeti su od plaćanja naknade samo ako uspiju dokazati da je do otkazivanja leta došlo zbog izvanrednih okolnosti, kao što je lokalna nestašica goriva. Komisija visoke cijene goriva ne smatra izvanrednom okolnošću.

Kako će EU osigurati da zračni prijevoznici putnicima ne naplaćuju dodatne troškove?

Kako bi određivanje cijena avionskih karata bilo transparentno, Uredba o zračnom prijevozu propisuje da zračni prijevoznici moraju unaprijed prikazati konačne cijene karata. U skladu s tim retroaktivno naplaćivanje dodatnih naknada, kao što je naknada za gorivo, nije dopušteno. Kad je riječ o paket-aranžmanima, prema Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima povećanje cijena dopušteno je samo u posebnim okolnostima i ako je to navedeno u ugovoru.

Kako će EU poduprijeti zračne prijevoznike u slučaju nestašice goriva?

Kako bi se izbjeglo zatvaranje određenih ruta, zračni prijevoznici mogu biti izuzeti od pravila o punjenju goriva od 90 % u skladu s Uredbom ReFuelEU Aviation ako bi sigurnosni zahtjevi o točenju obveznog viška goriva mogli zbog nedostatka goriva u odredišnoj zračnoj luci spriječiti zračnog prijevoznika da izvede sljedeću dionicu leta. Zračni prijevoznici mogu biti izuzeti i od redovnih obveza povezanih sa slotovima za slijetanje i uzlijetanje i ne kažnjavaju se za opravdanu neiskorištenost slotova uzrokovanu problemima u opskrbi gorivom.

Zadnje ažuriranje stranice: 8 svibnja 2026